Još tokom svetske finansijske krize, koju su 2008. godine izazvali bankari sa Vol Strita, mnogi su se uvereni kapitalisti našli u situaciji da ne uspevaju da shvate i rastumače svet oko sebe. Odjednom ih je nemilosrdna trka za zaradom dovela do propasti, odjednom je postalo jasno da je nevidljiva ruka tržišta nevidljiva jer ne postoji. Odjednom nije više bilo ni ponude ni potražnje, već samo totalna panika zbog ponora nad kojim su se klatile svetske finansije. I odjednom se činilo da je jedan u međuvremenu prezreni nemački politički filozof nudio vrlo uverljiva objašnjenja kapitalističkih nesreća i samodestrukcije, iz kojih svaki kapitalista može barem naučiti kako se ne upuca.
Karl Marks na kreditnoj kartici Nije nimalo iznenađujuće što su u proteklih nekoliko godina dela Karla Marksa ponovo postala bestseleri, a među najtraženijim naslovima su "Kapital" i "Manifest komunističke partije" (koji je druga najprodavanija knjiga u istoriji čovečanstva; a prva nije "Harri Potter" već "Biblija"). Međutim, paradoks sadašnjeg trenutka u kapitalizmu je što ga u životu održava upravo komunizam: Nedovoljno plaćeni radnici koji previše rade, a navodno oslobođeni u najvećoj komunističkoj revoluciji u istoriji (kineskoj), danas su dovedeni do samoubistva kako bi proizveli iPad-e za zapadno tržište. Kineski novac finansira bankrotiranu Ameriku!
Tih paradoksa svesni su i vodeći marksistički filozofi današnjice, poput Žaka Ranciereu, autor sjajnog "Učitelja neznalice". Ranciere kaže da "trenutna dominacija globalnog komunizma u suštini zavisi od Komunističkoj partiji Kine", što znači da "ima nade za svet koji je manje apsurdan nego ovaj u kojem živimo".
Ipak, apsurda je trenutno više nego dovoljno, pa je tako nedavno Karl Marks izabran - među deset kandidata - za lice na novom izdanju MasterCard-a u istočnonemačkom gradu Chemnitzu. To je ujedno i Marksov rodni grad, koji se po njemu zvao od 1953. do 1990., za vreme DDR-a, ali sve to mušterijama banke Sparkasse nije smetalo kada su glasali da Marks krasi njihove kreditne kartice. Uostalom, istočni Nemci su u anketama više puta izrazili stav da je slobodno tržište neodrživo (43%), a da je socijalizam bolji (52%).
Povratak Marksu i njegovim idejama se može videti i kroz knjige koje se proteklih godina objavljuju. Slavni književni teoretičar Terri Eagleton pisao je "Zašto je Marks bio u pravu", dok je francuski teoretičar Alain Badiou objavio pamflet "Komunistička hipoteza" u kojem se poziva na Maoa. Slovenački filozof Slavoj Žižek ističe da "kapitalistička logika razmene dobara prati sopstvene ciljeve, nezavisno od stanja ljudi".
Iako se čini da u 2012. godini nema šanse za marksističku revoluciju, činjenica je - kako kaže sindikalni aktivista Joseph Choonhara - da "današnja omladina razume da će uz pomoć Marksa najbolje shvatiti kapitalizam, ali i dobiti alate za njegovu analizu i kritiku". Stvara se nova revolucionarna masa, koja će jednoga dana shvatiti da je rekla sve što se imalo reći i da je vreme za akciju.
Uostalom, i priča o marksističkoj revoluciji jedna je vrsta akcije, jer još su davno Marks i Engels podsetili u "Komunističkom manifestu" da se "vladajuća klasa treba plašiti komunističke revolucije", jer "proleteri nemaju više šta izgubiti osim svojih lanaca. A mogu dobiti celi svet ".
Izvor: http://protest.ba
