19
uto, mar

Iz domaće štampe
Typography
  • Smaller Small Medium Big Bigger
  • Default Helvetica Segoe Georgia Times

star.jpgStvarni izgled komunističkog društva nema gotovo nikakvih dodirnih tačaka sa onim što smo iskusili mi i naši roditelji. Na pitanje da li je taj sistem utopija ili nije, nećemo ni pokušati da odgovorimo, to ostavljamo vama. Ono što ćemo pokušati da uradimo je da vam predočimo kako bi taj sistem trebalo da izgleda, ili - kako će izgledati ako ljudi dođu do tog nivoa svesti. "Bili smo komunistička država između 1945. i 1991. godine, kao i dobar deo sveta, i pokazalo se da taj sistem ne može da funkcioniše, da je nepravedan, da nije demokratski, da je totalitaran, da je prošlost, da je mrtav." Ovakvu, ili sličnu, rečenicu ili neki njen deo možete čuti u svim krajevima naše države, kao i širom svih bivših "komunističkih" država.

Ako se pitate zbog čega navodnici, odgovor je jednostavan: uprkos opštenarodnom uverenju, ni jedna od "komunističkih" država nije bila komunistička niti je to ikada tvrdila.

Ekonomski sistem u kome smo mi živeli je bio socijalistički, koji je zamišljen kao razvojni proces koji će nas odvesti u komunizamputem političkog sistema u kome postoji jedna avangardnapartija čiji je jedini proklamovani cilj tog istorijskog putovanja dostizanje komunizma.

Tako, kada bi se neka partija nazvala komunističkom to je bilo zato što joj je ideal bilo komunističko društvo koji se u jednom trenutku u budućnosti treba ostvariti. Prema tome, vi niste živeli u komunizmu. Pitanje koje se sada postavlja, logično, glasi:

KAKO BI ONDA IZGLEDALO KOMUNISTIČKO DRUŠTVO, ILI KAKO ĆE IZGLEDATI?

San Marksa i Engelsa je bilo društvo u kome će postojati slobodna asocijacija slobodnih ljudi, gde neće postojati razdvojenost između privatnog i opšteg interesa, gde će ta dva interesa biti istovetni jedan drugom. To bi trebalo da bude društvo u kome svako može da stekne potpuno obrazovanje u svemu onome što mu se sviđa i što ga privlači.

Umesto sistema u kome svaki čovek mora da izabere jednu profesiju i ostane u njoj kako bi mogao da preživi, u komunističkom društvu svaki čovek će imati mogućnost "da danas radi ovo a sutra ono, da lovi ujutru, peca popodne, odgaja krave uveče, a posle večere kritikuje", napisao je Karl Marks u "Nemačkoj ideologiji".

Drugim rečima, doći će do ukidanja podele rada, koja će postati besmislena i nepotrebna, jer će ovaj sistem pre svega biti karakterisan naprednom proizvodnom tehnologijom koja će doneti materijalno obilje koja će omogućiti besplatnu distribuciju većine ili svih proizvoda usled činjenice da će proizvodni pogoni i sredstva za proizvodnju biti u vlasništvu zajednice, odnosno kolektiva: svih ljudi i nikoga pojedinačno.

Direktna posledica ovoga biće uništavanje oskudice u svim mogućim aspektima, a ekonomski odnosi više neće određivati odnose u društvu.

Marksova krilatica, "od svakoga prema sposobnostima, svakome prema potrebama", znači da nije bitno koliko doprinosite ako doprinosite maksimalno koliko možete, i da nije bitno koliko uzimate ako uzimate onoliko koliko vam je potrebno. Moglo bi se reći da postoji direktna korelacija između suštine ovoga i onoga što je Isus Hrist rekao kada je udovica dala mnogo manje novca za sirotinju od bogataša, pošto je ona dala sve što ima, a bogataš samo delić.

Bila bi greška kada bi se pomislilo da je komunizam nešto striktno vezano za ekonomiju i materijalno. Svako otuđenje - pa bilo ono etičko, fizičko ili psihološko, na individualnom ili društvenom planu - nestaje.

Komunističko društvo će prvo osloboditi pojedince od dugih radnih sati eliminišući izrabljivanje i podelu između vlasnika i radnika, a potom i napretkom tehnologije i automatizovanom proizvodnjom koja će osloboditi pojedince od otuđenja u smislu da im se životi više neće vrteti oko preživljavanja, do čega dovodi sistem u kome za rad dobijate platu u vidu novca koji potom morate da koristite za hranu, smeštaj i ostale potrebe.

Tako bi komunizam trebalo da bude društvo koje će karakterisati intelektualistička populacija sa slobodnim vremenom i resursima na raspolaganju pomoću kojih će svako moći da sledi svoje interese i hobije te da time daje doprinos društvenom i kreativnom bogatstvu. Marks je smatrao da je "pravo bogatstvo" zapravo količina vremena koje neko ima na raspolaganju za ispunjavanje sopstvenih kreativnih strasti, pa bilo to na polju umetnosti, ili nauke, izumiteljstva, istorije, poljoprivrede...

Ovo ide ruku pod ruku sa Marksovom idejom o ukidanju podele rada koji neće biti potreban u društvu u kome postoji visokoautomatizovana produkcija i ograničene radne uloge.

Uz sve ovo, komunističkom društvu neće biti potrebna država, čija je osnovna funkcija od pamtiveka bila da nameće hijerarhijske političke i ekonomske odnose i kontrolu nad vlasništvom te da reguliše kapitalističke ekonomske aktivnosti. Umesto toga, postojaće korenska demokratija na nivou komuna, odnosno opština ili mesnih zajednica (kako bismo mi rekli), ali u otvorenom i kolaborativnom društvenom i radnom okruženju.
Jasno je da između Marksove vizije budućnosti i realnosti "komunističkih" država 20. stoleća nema apsolutno nikakve veze, uprkos tome što je on sam naveo da će tranzicioni period morati da bude "diktatura proletarijata". Očito je hteo da ubrza istorijski proces, što se jednostavno ne može na način na koji je on mislio.

GDE POSTOJI KOMUNIZAM DANAS?

Mnogi aspekti ovakve komunističke ekonomije mogu se naći danas implementirani u raznim oblastima. Uzmimo na primer operativni sistem Linuks koji je open-sors, odnosno otvorenog koda, za razliku od Vindouza koji je zatvorenog; svako ko želi može da doprinosi razvoju Linuksa, što veliki broj ljudi i radi a što je doprinelo tome da je ovaj operativni sistem danas najstabilniji i najbolji od svih na tržištu, pa tako serveri putem kojih ste vi došli do ovog teksta rade upravo na njemu.

Linuks nije jedini primer: open-sors tehnologija je prisutna u mnogim drugim softverskim dostignućima, i malim i velikim; mobilni operativni sistem Android, koji je u suštini Linuks, je takođe otvorenog koda i besplatan kao i Linuks.

U poslednjih nekoliko godina postoji i takozvani kraudfanding (što bi se moglo prevesti kao "finansiranje od strane gomile"), a koji funkcioniše tako što vi imate ideju koju izložite na sajtu specijalizovanom za ovaj sistem i tražite ljude koji će biti spremni da vam daju novac ne bi li vi ostvarili svoj projekat, u zamenu za ništa ili nešto. Mnogo ljudi tako finansira projekte u koje veruje da će poboljšati svet u kome živimo, ne tražeći ništa zauzvrat. Uostalom, šta je deset dolara ako će nekome pomoći da unapredi život svih ljudi?

Naredni primer koji želimo da navedemo je Vikipedija, koja je revolucionisala svet znanja i na kojoj ljudi doprinose bez ikakve nadoknade. Tu je i tehnologija torenta: to što ste u stanju da skinete neki film treba da zahvalite onima koji imaju obzira prema društvu u celini i koji nisu obrisali torent čim su preuzeli sve fajlove nego su nastavili da siduju i da dele to što imaju sa ostatkom sveta; drugi aspekt torenta je činjenica da negira privatnu svojinu, premda ne sam po sebi, već u praksi.

Ostavite komentar

Sva polja oznacena sa * su obavezna

Captcha

1 comment

  • Guest - Leka

    Komunizam

    Komunizam je utopija u toj meri kolika je ljudska gramzivost veća. Mentalna matrica većine populacije gradi se oko ideje "jednake šanse" za sve ... odnosno šanse da svaki pojedinac može da se obogati i zbog te "šanse" treba održati na životu kapitalistički društveno-ekonomski model.
    Realnost je u stvari potpuno drugojačija. Samo malom promilu ljudi se dozvoli da se obogati, iz čisto marketinških razloga. Posle nekog vremena ovi "srećni" pojedinci bivaju grubo opljačkani, odnosno bankrotiraju, odnosno budu integrisani.
    Tako laž nastavlja da živi , hranjena gramzivošću lakoverne mase. 
    Istina je zapravo, da je krug bogatih zatvoren i da u njemu mesta za sirotinju nema. Stado je jedino dobro za besplatnu vunu i meso.
    Jugoslovenski socijalizam, ili preciznije, jugoslovenski etatizam je samo primer kako kompromisni sistemi na kraju prolaze.
decembar 22, 2018
imperio 10
Prilozi saradnika Neo Marx

Demokratija Američke Administracije - Saopštenje Vlade Bolivijske Republike Venecuele

Vlada Bolivarske Republike Venecue obaveštava da je dana 12. decembra, na konferenciji za novinare međunarodnih medija, predsednik Republike Nikolas Maduro Moros objavio niz informacija koje otkrivaju postojanje novog plana za podrivanje demokratske…
jun 22, 2018
/modules/mod_raxo_allmode/tools/tb.php?src=/images/5FB856F7-9E22-4522-9384-E2C1F0AD502A_w1023_r1_s.jpg&w=246&h=150&zc=1
Iz našeg ugla - KPS Neo Marx

Izdaja Srbije

Da bi naši čitaoci lakše i u potpunosti razumeli “igre” oko Kosova i Metohije i veličinu izdaje “srpskih” vlasti, moramo se vratiti malo unazad. Uvođenjem “demokratije” u srpsko društvo, izvršena je prva i najveća prevara. Dobili smo politikante pod potpunom…

Promena svesti

maj 05, 2018 10197
/modules/mod_raxo_allmode/tools/tb.php?src=/images/48pl_6hg-650x450.jpg&w=90&h=64&zc=1
Srpska napredna stranka nije normalna politička organizacija.Od kako je stvorena…

„IZBORI“

mar 18, 2018 10421
izbori
Šteta je trošiti reči na beogradske ili bilo kakve „izbore“ u okupiranoj zemlji kao što…

Hajdegerova filozofija u svetlu životvornog humanizma

jan 20, 2018 17425
/modules/mod_raxo_allmode/tools/tb.php?src=/images/735491duci_simonovic.jpg&w=90&h=64&zc=1
Studija koja se nalazi pred čitaocem nije proizvod stvaralačke radosti, već stvaralačke…

Komunistički Pokret Srbije - Karakter i ciljevi

nov 29, 2017 9696
communist
Zar smo zaista toliko naivni da ćemo poverovati da će najpokvareniji i najnemoralniji…

Izdvajamo