19
uto, mar

Iz našeg ugla - KPS
Typography
  • Smaller Small Medium Big Bigger
  • Default Helvetica Segoe Georgia Times

Privatizacija vode, odnosno nacionalnih vodovoda, reka, jezera, malih izvora, pa čak i kišnice od strane nekoliko multinacionalnih kompanija dogodila se u više od 150 zemalja sveta, a rezultat baš svake od tih privatizacija je, s jedne strane, enormno bogaćenje privatnih kompanija, a s druge - apokaliptične brojke: milijardu i sto miliona ljudi širom sveta danas nema redovni pristup pitkoj vodi, 2.5 milijardi ljudi zbog nedostatka vode ne može podmirivati ni najosnovnije higijenske potrebe, a do 2025. dve trećine svtske populacije neće imati dovoljno čiste pitke vode.

vodaKada su krajem 2002. godine, svojom poslovičnom nesposobnošću i mlakošću, Ujedinjeni narodi proglasili vodu "društvenim i kulturnim dobrom", a ne jednostavno "ekonomskom robom", privatizacija najvažnijeg prirodnog resursa u najvećem delu svijeta već je bila uzela maha. Privatizacija vode, odnosno nacionalnih vodovoda, reka, jezera, malih izvora, pa čak i kišnice od strane nekoliko multinacionalnih kompanija dogodila se do tada u više od 150 zemalja svijeta, a rezultat baš svake od tih privatizacija je, s jedne strane enormno bogaćenje privatnih kompanija, a s druge otežan ili potpuno onemogućen pristup vodi milionima ljudi, pad kvalitete pitke vode, što često dovodi do širenja bolesti, zapuštena umesto poboljšana vodovodna infrastruktura, masovno zagađivanje okoliša, kao i grcanje u dugovima nacionalnih vlada zbog sklapanja nepovoljnih ugovora pod pritiskom Svetske banke.

Najveći svetski eksplatatori vodnih resursa su francuski Vivendi i Suez kao i nemački RWE. Na listi najbogatijih kompanija magazina Fortune ove tri kompanije zauzimaju 51., 53. i 99. mesto od ukupno 500, a prve dve poseduju 40 % ukupnog tržišta vode. Suez deluje u 130 zemalja sveta, Vivendi u 100, a njihov zajednički godišnji prihod iznosi preko 70 milijardi dolara. S kupovinom britanske kompanije Thames Water i američke American Water Works nemački je RWE proširio tržište na 56 miliona ljudi. Ostale velike vodne kompanije su Bechtel, Biwater plc., Bouygeus/Saur, U.S. Water, Severn Trent, Anglican Water i Kelda Group.

Upravo je Svetska banka izašla s podacima da milijardu i sto miliona ljudi na svetu danas nema redovni pristup pitkoj vodi, da 2,5 milijardi ljudi zbog nedostatka vode ne može podmirivati ni najosnovnije higijenske potrebe, te da do 2025. godine dve trećine svetske populacije neće imati dovoljno čiste pitke vode. Predvidevši u toj činjenici još jednu mogućnost bogaćenja na račun siromašnih, Svetska banka i Međunarodni monetarni fond inicirali su, putem pregovora kroz Svetsku trgovinsku organizaciju, model vraćanja dugova nerazvijenih zemalja prisiljavanjem vlada tih država da smanje ulaganja u javni sektor i prodaju multinacionalnim kompanijama kompanije i usluge u javnom vlasništvu, uključujući i vodo-snabdevanje. 

U poslednjih nekoliko godina polovina kredita Svetske banke i MMF-a sadržavali su privatizaciju vode kao uslov vraćanja duga, a iste su institucije u velikom broju zemalja nametnule i "automatsko prilagođavanje tarifa", odnosno vezale cenu vode uz kurs nacionalne valute. Ugovori, između nacionalnih vlada i multinacionalnih kompanija toliko su labavi da potonjima daju odrešene ruke da podižu cene vode kako hoće, krše odredbe ugovora koje se odnose na ulaganja, isključuju vodu neplatišama, te se na kraju povlače iz projekata zbog neostvarivanja zamišljenog profita, ostavljajući države u dugovima i opterećene sudskim tužbama u kojima od njih traže milionske odštete istim tim kompanijama 

Upravo su evropske kompanije dominantne na tržištu vode, a posljednjih godina u uspostavljanju te dominacije uvelike im je pomagala i Evropska komisija. Fond za vodu, koji je pre dve godine Evropska komisija predstavila na samitu zemalja G8 u francuskom turističkom odredištu Evianu, ustanovljen je na ideji Michela Camdessusa, bivšeg direktora MMF-a, o korištenju zajedničkog novca EU u svrhu promocije privatizacije vode. Iste je godine Europska komisija iznela plan ulaganja u sisteme za vodo-snabdevanje u 77 svojih bivših kolonija.

Bolivija: “Velika rasprodaja”

U nagrađivanom dokumentarcu Floriana Opitza “The Big Sellout” (“Velika rasprodaja”) detaljno je opisano iskustvo privatizacije vode u Boliviji koje je dovelo do građanskog rata. Boliviju su velike korporacije izabrale za “pilot projekt”. Najpre je privatizovana infrastruktura vodovoda, potom su polako zatvarani alternativni izvori skupljanja vode, da bi na kraju bilo rečeno kako se ni kišnicu ne sme sakupljati. Počelo se sa zatvaranjem bunara u dvorištima onih koji nisu plaćali vodu. Usledio je višemsečni veliki otpor. Vlada je na kraju popustila i vratila vodu u javno vlasništvo, a korporacija koja je privatizovala vodovode je pobegla iz Bolivije. Iako je imala ime na španskom, u završnici se doznalo da se radilo o Bechtelu.

Sribija je na redu...

Kao sto ste već upoznati, u Srbiji je uveliko u toku priprema za privatizaciju vode i vodenih resursa. Jedan od oblika koji će biti promovisani biće koncesija (izdavanje) izvora na vise godina. Kompanije koje učestvuju u tome, imaju različite strategije pristupa interesantnim tržištima, ali ih karakteriše korupcija, obmana i visoka eksploatacija izvorišta. Za 20-ak godina voda će biti najskuplji aktikal na planeti.

Kako rade?

Kada ove kompanije ne mogu da da učestvuju na tenderima (zbog zabrane ili sl) one osnuju male "ćerke" kompanije u zemljama gde se prodaju izvorišta i onda te "ćerke" kompanije učestvuju u kupovini. Na prvi pogled se ne može nikako razlikovati koja je kompanija iz zemlje a koja nije. Sve one imaju naše ljude kao direktore, i naš novac na računu itd. I tako, kada se oglasi tender za vodu, neki naš Pera, Laza (izdajnik) učestvuje na tenderu, kupi izvor ili ga uzme pod koncesiju a za račun gore pomenutih kompanija koje su istinski vlasnici.

Šta je opasno?


Opasno je, posebno kad su koncesije u pitanju (koje su vremenski ograničene), jer kompanije koriste izvorišta maksimalnim tempom, crpeći ogromne količine vode u što kraćem vremenskom intervalu, sve u korist što većeg profita. Često se dešava da zbog tolike eksploatacije presuše okolni izvori koji su podzemno povezani sa prodatim izvorom (primer Ugande / Urugvaja i CocaCola kompanije gde su, kod velikog broja farmera presušili bunari jer je CocaCola ispumpavala ogromnu količinu vode).

Šta mi možemo?


Mozemo da nateramo naše političare da promene politiku naše zemlje a u vezi sa prodajom ili izdavanjem pod koncesiju izvore pijaće vode i distributivnih sistema (vodovodi). Ili da te političare, ukoliko ne žele da saradjuju sa građanima Srbije u zaštiti naših voda , promenimo i oteramo . Ili u ekstremnom slučaju upotrebimo posebnu vrstu motke umočenu u smesu od koje se isti ti političari prave.

     * Ukoliko postoji još skeptika koji ne znaju šta da misle o privatizaciji NAŠE vode, neka pročitaju i sledeće činjenice:

1. Holandija je nedavno zakonom zabranila privatizaciju vode na svojoj teritoriji, tako da sada u Holandiji nije moguće kupiti ili uzeti pod koncesiju izvorišta vode. To je VRLO, VRLO IRONIČNO, jer je jedna od tri najveće svetske kompanije za preradu vode upravo IZ HOLANDIJE. To znači: našu vodu ne damo u privatizaciju - čuvaćemo naša izvorišta, a vodu drugih zemalja ćemo da koristimo, pa kad njihovu potrošimo - počećemo da trošimo našu...

3. CocaCola je kupila izvor "Vlasinske Rose". Očekujte za par godina nestašicu pijaće vode u tom regionu. CocaCola će pokušati da iscrpe što više može vode za što kraće vreme, čime će definitivno ostetiti ravnotežu prirodnih podzemnih rezervoara, koji su međusobno povezani, i često zavise jedan od drugog. CocaCola je to isto već uradila u Ugandi / Urugvaju (nisam siguran u kojoj zemlji to beše...)

I ako vec podrzavate ideju da IZVORE VODE NE SMEMO PRODAVATI NITI IZDAVATI, potpišite online peticiju, potpišite bilo koju peticiju sa ovakvim zahtevom, u koliko vam se ponudi, potražite gde možete da je potpišete. Ukoliko se dovoljan broj ljudi ukljuci u akciju, bice pokrenut zahtev za raspisivanje referenduma!!!....Ukoliko se ogluše o ovakav zahtev još uvek nam ostaje gore opisana motka!!!

Ostavite komentar

Sva polja oznacena sa * su obavezna

Captcha
decembar 22, 2018
imperio 10
Prilozi saradnika Neo Marx

Demokratija Američke Administracije - Saopštenje Vlade Bolivijske Republike Venecuele

Vlada Bolivarske Republike Venecue obaveštava da je dana 12. decembra, na konferenciji za novinare međunarodnih medija, predsednik Republike Nikolas Maduro Moros objavio niz informacija koje otkrivaju postojanje novog plana za podrivanje demokratske…
jun 22, 2018
/modules/mod_raxo_allmode/tools/tb.php?src=/images/5FB856F7-9E22-4522-9384-E2C1F0AD502A_w1023_r1_s.jpg&w=246&h=150&zc=1
Iz našeg ugla - KPS Neo Marx

Izdaja Srbije

Da bi naši čitaoci lakše i u potpunosti razumeli “igre” oko Kosova i Metohije i veličinu izdaje “srpskih” vlasti, moramo se vratiti malo unazad. Uvođenjem “demokratije” u srpsko društvo, izvršena je prva i najveća prevara. Dobili smo politikante pod potpunom…

Promena svesti

maj 05, 2018 10197
/modules/mod_raxo_allmode/tools/tb.php?src=/images/48pl_6hg-650x450.jpg&w=90&h=64&zc=1
Srpska napredna stranka nije normalna politička organizacija.Od kako je stvorena…

„IZBORI“

mar 18, 2018 10421
izbori
Šteta je trošiti reči na beogradske ili bilo kakve „izbore“ u okupiranoj zemlji kao što…

Hajdegerova filozofija u svetlu životvornog humanizma

jan 20, 2018 17425
/modules/mod_raxo_allmode/tools/tb.php?src=/images/735491duci_simonovic.jpg&w=90&h=64&zc=1
Studija koja se nalazi pred čitaocem nije proizvod stvaralačke radosti, već stvaralačke…

Komunistički Pokret Srbije - Karakter i ciljevi

nov 29, 2017 9696
communist
Zar smo zaista toliko naivni da ćemo poverovati da će najpokvareniji i najnemoralniji…

Izdvajamo